Kreativnost je riječ koja upučuje na moć stvaranja, izumljivanje ili proizvodnju, umjetničko stvaralaštvo i sudjelovanje u nečemu korisnom ili vrijednom. Kreativnost je mišljenje i odgovarajući proces koje povezuje naše prethodno iskustvo, odgovore na stimulanse i stvaranje najmanje jedne jedinstvene kombinacije. Kreativnost je mentalni proces koji uključuju stvaranje novih ideja, pojmova, ili rješenja problema, ili novih poveznica između postojećih ideja ili pojmova.
Sa znanstvenog pogleda, smatra se kako „proizvodi kreativnih misli sadrže originalnost i primjerenost. Alternativno i svakodnevno mišljenje pojma kreativnosti jest jednostavno – stvaranje nečeg novog. Iako intuitivno smatrana jednostavnim fenomenom, zapravo je veoma složena. Proučavana je, među ostalima, od strane bihevioralne psihologije, socijalne psihologije, psihometrije, kognitivne znanosti, umjetne inteligencije, filozofije, povijesti, ekonomije, gospodarstva i poslodavstva. Istraživanja su pokrivala svakodnevnu kreativnost, izmimnu kreativnost, pa čak i umjetnu kreativnost. Ne nalik većini fenomena u znanosti, ne postoji jedinstveno i autoritativno gledište ili definicija kreativnosti. Ne nalik većini fenomena u psihologiji, ne postoji standardizirana tehnika mjerenja kreativnosti.“
Kreativnost se često pripisivala čudu, kognitivnim procesima, društvenoj okolini, osobnim crtama i slučajnosti. Povezivana je s genijima, mentalnim poremećajima i humorom. Neki smatraju kako je to osobina kojom se rađamo dok ostali tvrde kako ju je moguće naučiti korištenjem jednostavnih tehnika. Iako obično povezivana s umjetnošću i književnošću, jednistven je dio inovativnosti i izuma te važan dio poslova poput poslodavstva, ekonomije, građevinarstva, industrijskog dizajna, znanosti i inžinjerstva.
Za razvoj svake vještine, presudna je motivacija, interes i uživanje u samom procesu. Ako činite nešto isključivo radi rezultata kojima se nadate, a pritom vam je sam proces nezanimljiv ili čak odbojan, samo još jedna obaveza, vaša koncentracija će biti daleko slabija, lakše ćete nalaziti izgovore, te ćete ulagati samo onoliko vremena koliko baš morate, ili se uspijete natjerati. Zbog toga je ključni element uspjeha pronaći načine na koji vježbanje kreativnosti možete učiniti ugodnim i zabavnim samo po sebi.
„Za kreativnost je, osim svjesne pažnje, potrebna i svjesnost o vlastitim unutarnjim procesima, kako biste ih mogli percipirati i prevesti u riječi što je moguće bolje. Kreativnost nije racionalni proces.“ Racionalno ga pokrećete, dajući svom umu važne informacije i namjeru stvaranja nove ideje, međutim to je rijetko dovoljno. Značajne ideje najčešće se javljaju u obliku iznenadnih uvida, poznatih „aha-efekata“ kojima međutim prethodi određeni period podsvjesne obrade informacija. Do „aha-efekta“ lakše će doći u trenucima u kojima smo u bližem kontaktu sa svojim unutarnjim svijetom, osjećajima i podsviješću. Zbog toga često čitamo anegdote kako su poznati ljudi tražili inspiraciju u različitim ritualima koji bi ih prije svega opuštali i skretali im pažnju s racionalnog razmišljanja (primjer). Tako će pojedini ljudi reći da im najbolje ideje dolaze za vrijeme šetnje, dok se opuštaju u kadi, meditiraju, neposredno prije ili nakon spavanja, ili čak u snu.
